„ Ima jedna bitka koju se svakoga dana trudim dobiti,
bitka za pozitivne misli. Kad nju dobijem sve sam dobio“.
U svakodnevnoj online i offline komunikaciji, adolescentiponekad vide neke stvari drugačije nego što su one zapravo, te na taj način stvaraju negativne misli koje s vremenom postaju navika. Obično se stvaraju u lancu, iz jedne misli proizlazi druga, a iz ove još jedna. Negativne misli stvaraju negativne emocije što utječe na loše mentalno zdravlje pojedinca. Stvara se nisko samopouzdanje i samopoštovanje, anksioznost, ljutnja, povlačenje od društva, tjeskoba, strah, nesanica… Namjerno ili nenamjerno, negativne misli može nametnuti i neka druga osoba.
Osim stresa i traume, veliki utjecaj na loše mentalno zdravlje djece imaju i društvene mreže, zato što djeca nemaju razvijeno kritičko razmišljanje. Uspoređuju sebe sa „nametnutim medijskim fotografijama“ koje za cilj imaju propagirati standard ljepote najranjivijoj skupini,adolescentima koji su u godinama kada imaju izoštren izgled o vlastitom tijelu. Adolescenti nastupaju sa stavom da na društvenim mrežama znaju procijeniti što je istina, a što dezinformacija, što je posljedica razvojne faze. Roditelji i škola filtriranjem informacija trebaju štititi djecu od dezinformacija i propagande te na taj način pozitivno utjecati na formiranje stavova i osobnosti.