MEĐUNARODNI DAN MATERINJEG JEZIKA ( 21.VELJAČE ) I DAN HRVATSKE GLAGOLJICE I GLAGOLJAŠTVA (22.VELJAČE )
Materinji ili materinski jezik prvi je jezik koji neka osoba nauči u svojoj obitelji. Stručnjaci tvrde da je znanje materinskog jezika vrlo važno pri formiranju mišljenja. Istraživanja su pokazala da osoba koja nije svladala svoj materinski jezik ima problema s učenjem ne samo drugih jezika već i s učenjem uopće.UNESCO je 1999. godine na 30. zasjedanju Glavne skupštine na prijedlog Bangladeša donio odluku o proglašenju 21. veljače Međunarodnim danom materinskoga jezika.
Zbog svega Međunarodni dan materinskoga jezika mora stalno podsjećati čovječanstvo na niz moralnih i praktičnih obaveza kojima može očuvati lingvističku raznovrsnost kao jedno od najvećih bogatstava koje nam je prošlost ostavila.
Hrvatska glagoljica povijesno je hrvatsko pismo, jedan od nezaobilaznih simbola nacionalnoga identiteta i višestoljetne uljudbe, na temelju kojega smo i danas prepoznatljivi i jedinstveni u Europi i svijetu.Proglašenje tog dana inicirao je Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje, koji je 22. veljače odabrao kao spomen na dan kada je 1483. godine tiskana prva hrvatska knjiga – Misal po zakonu rimskoga dvora.
Školska knjižnica naše škole je sa učenicima i knjižničarkom Josipom Čoko obilježila tjedan glagoljicom te smo svi napisali ime i prezime glagoljicom te razgovarali kako očuvati materinji jezik od izumiranja.
Učili smo i razgovarali o glagoljici, Međunarodnom danu materinjeg jezika i Bašćanskoj ploči.
Glagoljica je staroslavensko pismo nastalo sredinom 9. stoljeća koje se u hrvatskim krajevima zadržalo sve do 19. stoljeća. Već početkom 16. stoljeća sve je više potiskuje latinica. Autor ovog pisma je Ćiril, bizantski redovnik iz Soluna. Ćiril (pravim imenom Konstantin) na osnovi jezika makedonskih Slavena iz okolice Soluna sastavio je prilagođeno pismo i prevodio crkvene knjige.
Poznato je da postoje dva tipa glagoljice – obla i uglata
Bašćanska ploča , najvažniji i jedan od najstarijih hrvatskih epigrafskih spomenika pisan glagoljičnim slovima oko 1100 (zadnja brojka datacije nije sačuvana). Naziv je dobila po mjestu Baški na Krku, gdje je ploča nađena u crkvi sv. Lucije kraj Jurandvora između Baške i Bašćanske Drage. Danas se čuva u palači HAZU u Zagrebu.
Učenica 9g. razreda Nika Dževlan je izradila plakat Bašćanske ploče te smo time dodatno obogatili ove dane ususret Međunarodnom danu materinjeg jezika i Danu hrvatske glagoljice.
