Keramika i nakit iz prapovijesti
Učenici 6.f sa svojim nastavnikom povijesti su napravili primjere keramike i nakita iz prapovijesti. Predmete i ostatke predmeta kojima su se ljudi služili u prošlim razdobljima zovemo kulturama. Najstarija je neolitička kultura na našim prostorima stračevačka kultura, tako nazvana prema nalazištu kraj mjesta Stračeva u današnjoj Vojvodini. Pripadnici te kulture, ratari i stočari, živjeli su u zeminicama te su izrađivali keramičko posuđe. Starčevačku je kulturu je tijekom vremena potisnula vinčanska kultura. Na području Slavonije u susjednoj Republici Hrvatskoj, nakon pripadnika vinčanske kulture, obitavali su i pripadnici sopotske kulture, za njih znamo da su živjeli u nastambama iznad zemlje, koje su gradili od drveta, šiblja i blata. Tragovi kulture kamenog doba nalaze se i uz jadransku obalu. Ondje su se razvile ponešto drugačije kulture, od kojih se ističu danilska i hvarska kultura.
Neolitička kultura u BiH ima dodirnih točaka sa starčevačkom kulturom u Hrvatskoj i predstavlja najstariju pojavu neolitičke kulture, a zahvaća vrijeme od VI. do III. tisućljeća prije Krista. Vrhunac samostalnog razvitka neolitičke kulture u BiH predstavlja butmirska kultura, koja zahvaća širi sliv rijeke Bosne.
Hercegovina je pokrivena nalazištima impresso kulture, a karakteristična nalazišta su Berkovići kod Stoca i Vir kod Posušja. Impresso kultura isključivo vezana za prostor Hercegovine, a njezina je specifičnost utiskivanje crteža u glinu krutim drvenim ili metalnim dijelovima, nakon čega se glina peče. U mlađem neolitiku u Hercegovini se šire danilska i hvarsko – lisičićka kultura, koje su dobile ime po mjestu nastanka.
