Svjetski dan štednje se obilježava se 31. listopada u spomen na Prvi međunarodni kongres štedioničara održan 1924. u Milanu. Tijekom sastanka, predstavnici mnogih svjetskih štednih ustanova pokušali su pronaći izlaz iz krize prouzročene Prvim svjetskim ratom. Sudionici kongresa usuglasili su se da je štednja prijeko potrebna za razvoj čovječanstva te je ustanovljen Svjetski dan štednje kao prilog borbi protiv rasipništva.
Povodom današnjeg dana u školskoj knjižnici u 7.b razredu razgovarali smo o značaju štednje i financijske pismenosti s nastavnicom matematike Anom Grgić i knjižničarkom Josipom Čoko. Nakon razmjena ideja o štednji posjetili smo poslovnicu Addiko banke u Čapljini.
Direktorica Božena Perić i djelatnici su nas srdačno dočekali i objasnili što se i kako radi u banci. Tako smo imali priliku vidjeti kako se broji novac, kako se otvara račun u banci, pogledati različite valute, čuti zašto je hrčak logo banke itd. Addiko banka nas je počastila slatkišima i poklonima i ovim putem im zahvaljujemo.

„ Ima jedna bitka koju se svakoga dana trudim dobiti,

bitka za pozitivne misli. Kad nju dobijem sve sam dobio“.

U svakodnevnoj online i offline  komunikaciji, adolescentiponekad vide  neke stvari drugačije nego što su one zapravo, te na taj način stvaraju   negativne misli koje s vremenom postaju navika. Obično se  stvaraju u lancu, iz jedne misli proizlazi druga, a iz ove još jedna.  Negativne misli stvaraju negativne emocije što utječe na loše mentalno zdravlje pojedinca. Stvara se nisko samopouzdanje i samopoštovanje, anksioznost, ljutnja, povlačenje od društva, tjeskoba, strah, nesanica… Namjerno ili nenamjerno, negativne misli može nametnuti i neka druga osoba. 

Osim stresa i traume, veliki utjecaj na loše mentalno zdravlje djece  imaju i društvene mreže, zato što djeca nemaju razvijeno kritičko razmišljanje. Uspoređuju sebe sa „nametnutim medijskim fotografijama“ koje za cilj imaju propagirati standard ljepote najranjivijoj skupini,adolescentima koji su u godinama kada imaju izoštren izgled o vlastitom tijelu. Adolescenti nastupaju sa stavom da na društvenim mrežama  znaju procijeniti što je   istina, a što dezinformacija, što je posljedica razvojne faze. Roditelji i škola filtriranjem informacija trebaju štititi djecu  od dezinformacija i propagande te na taj način pozitivno utjecati na formiranje stavova i osobnosti.